O Aranđelovcu
Iz iskonskog spoja triju praelemenata vode, zemlje i kamena, u okrilju Bukulje i Vencaca, izrastao je Arandjelovac sa Bukovickom Banjom kao osobeno naselje na prostoru centralne Sumadije - osobeno po belom mermeru, mineralnim vodama i glini, tom neodvojivom fenomenu covekovog bitisanja od praistorije do danas.
Stoletne bukove Sume, pitomi brezuljci i livade, plavi sljivici i vinogradi, okvir su za sliku modernog grada sa svim obelezjima savremenog urbanog zivljenja. Njegovi ljudi docekace vas toplo, otvorenog srca i pozelecete da mu se iznova vratite. Ocarace vas netaknuta priroda koja ga okruzuje i koja mu, sa svakim godisnjim dobom, daruje novo lice i neponovljivu lepotu, bas kao u delu znamenitog srpskog realiste, Svetolika Rankovica:
"I opet vidim tebe, mila jeseni... Oslepecu od bleska tvoga, zanecu se carima tvojim... Okrecem lice od tebe, berbo vinogradska, ne smem te vise gledati, ni tebe, carobna seoska jeseni..."
Bukovicka Banja ce vam podariti bezmernu lepotu i spokojstvo ocuvane prirode, blagotvornu vodu iz tajanstvenih Zemljinih dubina i sirok osmeh svojih ljudi.
POLOZAJ: Arandjelovac je udaljen 75 km od Beograda, auto putem preko Mladenovca i Orašca. Udaljenost od Kragujevca je 49 km a od Lazarevca 31 km. Arandjelovac i Bukovicka banja se nalaze u kotlini koju okruzuju Venčac (658m), Bukulja (698m), Preseka (455m) na nadmorskoj visini od 256m.
KLIMA: Klima je kontinentalna sa blagim prelazima iz jednog u drugo godišnje doba. Leta su umereno topla sa prosečnom temperaturom od 21.3°C, sa malo kiše.
Septembar ima najmanje kišnih dana, a najviše padavina se izluči tokom proleća i u kasnu jesen.
Prosečno godišnje ima 43.1 snežni dana a na Bukulji 62.1 dan.
Broj vedrih dana je 94, a sa manje od dve desetine oblačnog neba ima 93 dana godišnje. Najmanje oblačnih dana je u junu, avgustu i septembru a najviše u novembru i decembru.
Arandjelovac i njegovu okolinu karakteripe anticiklonalni tip vremena koji preovladava u vegetativnom periodu a odlikuje se mirnim vremenom, visokim vazdušnim pritiskom, smanjenom vlažnošću i znatnom izolacijom. Taj tip vremena se često javlja i zimi i tada je vedro, dosta hladnije od uobičajenih prosečnih temperatura.
STANOVNIŠTVO: Arandjelovac se prostire na 376 km2. Broj stanovnika po popisu iz 2002. godine je 48071, broj domaćinstava 16573 u 21 naseljenom mestu.
Na području grada mesne zajednice su: Mesna zajednica "19. septembar", Mesna zajednica "Centar".
Na području naseljenih mesta, mesne zajednice su: Banja, Bosuta, Brezovac, Bukovik, Venčani, Vrbica, Vukosavci, Garaši, Gornja Trešnjevica, Jelovik, Kopljari, Misača, Orašac, Darosava, Ranilović, Stojnik, Tulež. Pojedina naselja na podrucju danasnjeg grada datiraju od praistorije sto nam govore pronadjeni predmeti iz paleolita, neolita, rimskog doba, srednjeg veka... Sva sela nase opstine nastala su krajem XVII veka, posle velike seobe Srba, naseljavanjem stanovnistva severne Crne Gore i Hercegovine. Uredbom knjaza Milosa o usoravanju okolnih sela nastaje 1839. god. varosica podno brda Risovaca koja se razvija levom obalom Kubrsnice prema Mladenovcu, a kasnije prema izvorima mineralne vode u Bukoviku. Tako nas grad dobija formu tipicnog drumskog naselja, nastalog od dela sela Vrbice i dela sela Bukovika. Za vreme druge vladavine, na proputovanju kroz varosicu, knjaz Milos daje obecanje da ce podici crkvu "Svetij Arandjel", pa Dekretom od 1. avgusta 1859. godine to i potvrdjuje i u poslednjoj recenici kaze: "... varos Vrbica neka se od sad zove Arandjelovac."
U prošlosti...
Uporedo sa razvojem grada, razvijala se i banja koja je danas u njegovom centru, a nosi ime po ataru u kome se razvila. Utvrdjivanjem lekovitosti vode bukovickih izvora, banja 1836. godine dobija prve bolesnike. Oko izvora se grade zgrade za smestaj gostiju, otkupljuje zemljiste za park, obelezavaju staze, sadi drvece, pronalaze i uredjuju novi izvori i grade prva kupatila nad izvorima Djulara i Talpara. Staro Zdanje, najstariji sacuvan arhitektonski objekat u parku bukovicke banje, nesudjeno sediste narodne skupstine i letnjikovac dinastije Obrenovic, sagradjen je u periodu 1865-1872. godine po nalogu kneza Mihaila Obrenovica. Kosta Sreplovic, arhitekta Starog Zdanja uradio je i plan parka ispred ove velelepne zgrade. Krajem XIX veka sagradjeno je parno kupatilo, Novo Zdanje (1887.), a 1907. godine i Paviljon u kome se flasirala voda za izvoz i transport sirom Srbije.
Pod upravom Stedionice dunavske banovine banja dozivljava novi uspon, kaptiran je izvor tople vode, sagradjeno moderno parno kupatilo, hotel Sumadija, renovirano Staro Zdanje i rekonstruisan park po planovima A. Krstica. Banja je tako dobila izgled modernih zapadnoevropskih banja i postala izletiste najotmenijeg sveta ondasnje Srbije.
Razvoj Banje i grada teku uporedo, a Arandjelovac postaje srediste Sreza i zanatlijsko trgovacki centar ovog dela Sumadije. Krajem XIX i pocetkom XX veka otvaraju se prvi rudnici i poljoprivredni rasadnik 1903. godine. Otvaraju se osnovne skole - muska 1850. i zenska 1868. godine. Grad dobija postu i telegrafsku stanicu 1872. godine, a od 1904. godine povezan je prugom uskog sa ostalim delovima Srbije.
Stoletne bukove Sume, pitomi brezuljci i livade, plavi sljivici i vinogradi, okvir su za sliku modernog grada sa svim obelezjima savremenog urbanog zivljenja. Njegovi ljudi docekace vas toplo, otvorenog srca i pozelecete da mu se iznova vratite. Ocarace vas netaknuta priroda koja ga okruzuje i koja mu, sa svakim godisnjim dobom, daruje novo lice i neponovljivu lepotu, bas kao u delu znamenitog srpskog realiste, Svetolika Rankovica:
"I opet vidim tebe, mila jeseni... Oslepecu od bleska tvoga, zanecu se carima tvojim... Okrecem lice od tebe, berbo vinogradska, ne smem te vise gledati, ni tebe, carobna seoska jeseni..."
Bukovicka Banja ce vam podariti bezmernu lepotu i spokojstvo ocuvane prirode, blagotvornu vodu iz tajanstvenih Zemljinih dubina i sirok osmeh svojih ljudi.
POLOZAJ: Arandjelovac je udaljen 75 km od Beograda, auto putem preko Mladenovca i Orašca. Udaljenost od Kragujevca je 49 km a od Lazarevca 31 km. Arandjelovac i Bukovicka banja se nalaze u kotlini koju okruzuju Venčac (658m), Bukulja (698m), Preseka (455m) na nadmorskoj visini od 256m. KLIMA: Klima je kontinentalna sa blagim prelazima iz jednog u drugo godišnje doba. Leta su umereno topla sa prosečnom temperaturom od 21.3°C, sa malo kiše.
Septembar ima najmanje kišnih dana, a najviše padavina se izluči tokom proleća i u kasnu jesen.
Prosečno godišnje ima 43.1 snežni dana a na Bukulji 62.1 dan.
Broj vedrih dana je 94, a sa manje od dve desetine oblačnog neba ima 93 dana godišnje. Najmanje oblačnih dana je u junu, avgustu i septembru a najviše u novembru i decembru.
Arandjelovac i njegovu okolinu karakteripe anticiklonalni tip vremena koji preovladava u vegetativnom periodu a odlikuje se mirnim vremenom, visokim vazdušnim pritiskom, smanjenom vlažnošću i znatnom izolacijom. Taj tip vremena se često javlja i zimi i tada je vedro, dosta hladnije od uobičajenih prosečnih temperatura.
STANOVNIŠTVO: Arandjelovac se prostire na 376 km2. Broj stanovnika po popisu iz 2002. godine je 48071, broj domaćinstava 16573 u 21 naseljenom mestu.
Na području grada mesne zajednice su: Mesna zajednica "19. septembar", Mesna zajednica "Centar".
Na području naseljenih mesta, mesne zajednice su: Banja, Bosuta, Brezovac, Bukovik, Venčani, Vrbica, Vukosavci, Garaši, Gornja Trešnjevica, Jelovik, Kopljari, Misača, Orašac, Darosava, Ranilović, Stojnik, Tulež. Pojedina naselja na podrucju danasnjeg grada datiraju od praistorije sto nam govore pronadjeni predmeti iz paleolita, neolita, rimskog doba, srednjeg veka... Sva sela nase opstine nastala su krajem XVII veka, posle velike seobe Srba, naseljavanjem stanovnistva severne Crne Gore i Hercegovine. Uredbom knjaza Milosa o usoravanju okolnih sela nastaje 1839. god. varosica podno brda Risovaca koja se razvija levom obalom Kubrsnice prema Mladenovcu, a kasnije prema izvorima mineralne vode u Bukoviku. Tako nas grad dobija formu tipicnog drumskog naselja, nastalog od dela sela Vrbice i dela sela Bukovika. Za vreme druge vladavine, na proputovanju kroz varosicu, knjaz Milos daje obecanje da ce podici crkvu "Svetij Arandjel", pa Dekretom od 1. avgusta 1859. godine to i potvrdjuje i u poslednjoj recenici kaze: "... varos Vrbica neka se od sad zove Arandjelovac."
U prošlosti...
Uporedo sa razvojem grada, razvijala se i banja koja je danas u njegovom centru, a nosi ime po ataru u kome se razvila. Utvrdjivanjem lekovitosti vode bukovickih izvora, banja 1836. godine dobija prve bolesnike. Oko izvora se grade zgrade za smestaj gostiju, otkupljuje zemljiste za park, obelezavaju staze, sadi drvece, pronalaze i uredjuju novi izvori i grade prva kupatila nad izvorima Djulara i Talpara. Staro Zdanje, najstariji sacuvan arhitektonski objekat u parku bukovicke banje, nesudjeno sediste narodne skupstine i letnjikovac dinastije Obrenovic, sagradjen je u periodu 1865-1872. godine po nalogu kneza Mihaila Obrenovica. Kosta Sreplovic, arhitekta Starog Zdanja uradio je i plan parka ispred ove velelepne zgrade. Krajem XIX veka sagradjeno je parno kupatilo, Novo Zdanje (1887.), a 1907. godine i Paviljon u kome se flasirala voda za izvoz i transport sirom Srbije.
Pod upravom Stedionice dunavske banovine banja dozivljava novi uspon, kaptiran je izvor tople vode, sagradjeno moderno parno kupatilo, hotel Sumadija, renovirano Staro Zdanje i rekonstruisan park po planovima A. Krstica. Banja je tako dobila izgled modernih zapadnoevropskih banja i postala izletiste najotmenijeg sveta ondasnje Srbije.
Razvoj Banje i grada teku uporedo, a Arandjelovac postaje srediste Sreza i zanatlijsko trgovacki centar ovog dela Sumadije. Krajem XIX i pocetkom XX veka otvaraju se prvi rudnici i poljoprivredni rasadnik 1903. godine. Otvaraju se osnovne skole - muska 1850. i zenska 1868. godine. Grad dobija postu i telegrafsku stanicu 1872. godine, a od 1904. godine povezan je prugom uskog sa ostalim delovima Srbije.